Nekada Cejlon, a sada Šri Lanka ili ređe Sri Lanka, ostrvska je država na jugu Azije. Najbliži "komšija" je Indija. Glavni i najveći grad je Kolombo.
Ostrvo Aruba smešteno je 20 kilometara od Venecuele. Iako je tako blizu Južnoj, zvanično je deo Kariba tj. Severne Amerike.
Kuvajt je zemlja na Bliskom istoku, na pročelju Persijskog zaliva. U zemlji živi oko 2,5 miliona ljudi (uključujući i oko 1,2 miliona stranih radnika).
Sultanat Oman je se nalazi na krajnjem istoku Arabijskog poluostrva. Zemlja ima dve eksklave: poluostrvo Musandam i Mada.
Narodna Demokratska Republika Alžir je postala najveća zemlja u Africi posle odvajanja Južnog Sudana od Sudana i dom je za više od 37 miliona ljudi.
Sejšeli su grupa od oko 115 ostrva u Indijskom okeanu (severozapadno od Madagaskara) od kojih je samo par naseljeno.
Mauricijus je malo i multikulturalno ostrvo u Indijskom okeanu, istočno od Madagarska, severoistočno od Reiniona i jugoistočno od Sejšela.
Madagaskar je ostrvska država u Indijskom okeanu (istočna obala Afrike). Samo ostrvo je, inače, četvrto po veličini u svetu.
Republika San Marino je treća najmanja država Evrope (posle Vatikana i Monaka) i smatra se jednom od najstarijih republika u svetu.
Slovačka Republika je veoma poželjna destinacija usled prirodnih lepota, žive istorije i izuzetnih mogućnosti za opuštanje.
Rimski istoričar Tacit pominje pleme 'Fenni' u 1. veku pre nove ere koje čak i Vikinzi izbegavaju za trgovinu, ali i pljačku.
Počeci Norveške kao države sežu do 872. godine kada su se vikinške kraljevine ujedinile. Godina 1905. označava početak moderne Norveške čija je nezavisnost bila na kratko prekinuta za vreme Drugog svetskog rata.
Moldavija je zemlja u Istočnoj Evropi, severno od Balkana. Glavni grad je Kišinjev.
Veliko Vojvodstvo Luksemburg je zemlja na raskršću germanske i latinske kulture.
Kneževina Lihtenštajn je mala alpska država čiji je glavni grad moderan centar trgovine i međunarodnog bankarstva.
Litvanija je jedina baltička zemlja sa istorijom državnosti koja je duža od 800 godina, a ova zemlja se prvi put pominje još 1009. godine.
Letonija je država na obali Baltičkog mora, a najpopularnije odredište ove zemlje je njen glavni grad Riga koji se nalazi na Uneskovoj listi Svetske baštine.
Kazahstan je najveća centralnoazijska država proizišla iz Sovjetskog saveza. Ova zemlja je i deveta po veličini i dvostruko je veća od svih ostalih centralnoazijskih država zajedno.
Jermenija (Hayastan) je jedina zemlja koja je preostala, a da se nalazi na 3000 godina starim mapama Anadolije.
Republika Irska je država koja zauzima pet šestina ostrva Irske, na obali severozapadne Evrope.
Island je država na vulkanskom ostrvu koje se nalazi na severu Atlantskog okeana, između Evrope i Severne Amerike.
Estonija je baltička država na severu Evrope i onima koji je posete nudi priliku da vide malu ali dinamičnu primorsku zemlju.
Gruzija je država na Kavkazu koja na zapadu izlazi na Crno more i zauzima površinu veću od 69 hiljada kilometara kvadratnih, a u njoj živi više od četiri miliona ljudi.
Belorusija se nalazi u Istočnoj Evropi i istorijski je bila deo Kijevske Rusije. Belorusija je bila i deo Unije Poljske i Litvanije do 18. veka.
Andora je mala država površine od oko 464 kilometra kvadratna i u njoj živi nešto više od 73 hiljada ljudi.
Azerbejdžan je bivša sovjetska republika na Kavkazu (ponovo su stekli nezavisnost raspadom Sovjetskog saveza 1991. godine) na obali Kaspijskog mora, između Rusije i Irana, Gruzije i Jermenije.
Kraljevina Tajland je država u jugoistočnoj Aziji, na obali Andamanskog mora i zaliva Tajland.
Arapska Republika Egipat se nalazi na obali Sredozemnog mora, na severoistoku Afrike, a Kairo je glavni grad zemlje koja se delom nalazi i u Aziji (Sinajsko poluostrvo) i ima izlaz na Crveno more.
Izrael je mala ali raznolika zemlja na Srednjem istoku koja se nalazi na obali Sredozemnog mora i ima mali izlaz na Crveno more u zalivu Eilat (Aqaba).
Republika Liban je mala zemalja (na oko 10 hiljada kvadratnih kilometara živi nešto više od 3,5 miliona ljudi) Srednjeg istoka.
Dominikanska Republika zauzima dve trećine karipskog ostrva Hispaniola (a trećinu zauzima Haiti). Severno od Dominikanske republike je Atlantski okean, a Karipsko more se nalazi na jugu.
Kuba je najveće karipsko ostrvo, između Karipskog mora i Atlantskog okeana, oko 145 km južno od Ki Vesta (Florida), između Kajmanskih ostrva i Bahama, zapadno od Haitija, istočno od Meksika i severozapadno od Jamajke.
Površina koju Narodna Republika Kina zauzima u Istočnoj Aziji iznosi više od devet miliona kvadratnih kilometara, a u ovoj državi živi više od 1.300.000.000 stanovnika. Obale ove zemlje dosežu do Istočnokineskog mora, Korejskog zaliva, Žutog mora i Južnokineskog mora.
Katar je poluostrvo Persijskog (Arabijskog) zaliva i nalazi se istočno od Saudijske Arabije i Bahreina, a zapadno od Emirata.
Kanada je najveća država Severne Amerike i druga po površini na svetu (odmah iza Rusije). Poznata je po prostranim i netaknutim predelima, jedinstvenom spoju kultura i raznovrsnoj istoriji.
Venecuela ima najviši vodopad na svetu (Angel/ Churun Meru), drugu najdužu reku u Južnoj Americi (Orinoko) i najdužu karipsku obalu.
Kolumbija je jedina južnoamerička zemlja čije obale izlaze na Karipsko more i Pacifički okean.
Gvajana je zemlja na severoistoku Južne Amerike i izlazi na Atlantski okean.
Paragvaj je zemlja bez izlaza na more i graniči se sa Argentinom, Bolivijom i Brazilom.
Republika Ekvador je jedna od tri države koje su nastale posle raspada Velike Kolumbije (1830. godine. Obuhvata delove nekoliko oblasti (Ande, obalu Pacifika, Amazon i Galapagos) do kojih se može stići avionom za manje od sat vremena domaćim letom ili uz pomoć višestruko nagrađivanog turističkog voza.
Urugvaj je 'reka raznobojnih ptica', po prevodu imena na jeziku Guarana.
Bolivija je 'južnoamerički Tibet' usled izdvojenosti zemlje na zapadnoj hemisferi, iako se Paragvajskom rekom može doći do Atlantskog okeana.
Prirodna tropska divljina, kombinacija Južne Amerike i Kariba i fascinantni ostaci nekad turbulentne prošlosti - to je Surinam.
Pored milion i skoro trista hiljada kvadratnih kilometara, Peru obuhvata i 200 nautičkih milja obale Pacifika, ali i polaže pravo
Čile je duguljasta zemlja koja se prostire od planina Anda do Pacifičkog okeana. Jedinstvena geografija obuhvata i Uskršnja ostrva u Polineziji, na oko 3.700 km od kopna, a Čile polaže pravo i na deo Antarktika.
Republika Argentina obuhvata površinu od skoro 3,8 miliona km2 i nalazi se na južnoj hemisferi američkog kontinenta.
Afrička država koja se nalazi na severu kontinenta (Magreb), Tunis, izlazi na Sredozemno more. Graniči se sa Alžirom i Libijom, a glavni grad, po kome je država dobila ime je Tunis.
Država u istočnoj Evropi, Ukrajina, izlazi na Crno i Azovsko more. Graniči se sa Rusijom, Belorusijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunijom i Moldavijom. Glavni grad je Kijev.
Republika Bugarska, država jugoistočne Evrope, članica je Evropske unije. Graniči se sa Grčkom, Turskom, Srbijom, Makedonijom i Rumunijom. Glavni grad je Sofija, a 'morska prestonica' je Varna.
Kontinentalna država u srednjoj Evropi, Mađarska, graniči se sa Slovačkom, Ukrajinom, Rumunijom, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom. Glavni grad je Budimpešta.
Država bogata naftom, Ujedinjeni Arapski Emirati, nalaze se na Bliskom istoku. Emirati su na Arabijskom poluostrvu, izlaze na Persijski i Omanski zaliv.
Australija je država na južnoj hemisferi koja obuhvata kopno najmanjeg kontinenta na planeti, ostrvo Tasmaniju i brojna druga ostrva u Južnom, Indijskom i Tihom okeanu. Glavni grad je Kanbera.
Rusija ili Ruska Federacija je savezna država koja se nalazi u istočnoj Evropi i severnoj Aziji. Rusija je najveća država na svetu.
Švedska je nordijska zemlja u Skandinaviji, na severu Evrope. Graniči se sa Norveškom, Finskom, Eresundski most je spaja sa Danskom. Skagerak moreuz je na jugozapadu, Baltičko more i Botnijski zaliv su na istoku. Članica je Evropske unije.
Rumunija je država u jugoistočnoj i delom u srednjoj Evropi. Izlazi na Crno more, a graniči se sa Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Ukrajinom i Moldavijom. Članica je Evropske unije.
Poljska je država u srednjoj Evropi, koja se graniči sa Kalinjingradskom oblašću (ruska enklava), Litvanijom, Belorusijom, Ukrajinom, Slovačkom, Češkom i Nemačkom, a ima izlaz na Baltičko more. Članica je Evropske unije.
Srbija je kontinentalna država u jugoistočnoj Evropi. Graniči se sa Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Makedonijom, Albanijom, Crnom Gorom, Hrvatskom i BiH. Glavni grad je Beograd.
Crna Gora je zemlja jugoistočne Evrope koja se graniči as Srbijom, Hrvatskom, BiH i Albanijom, a leži na obali Jadranskog mora.
Hrvatska je zemlja jugoistočne Evrope, čiji je glavni grad Zagreb. Članica je Evropske unije.
Turska je zemlja u jugozapadnoj Aziji i jednim manjim delom u jugoistočnoj Evropi. Glavni grad je Ankara, a najveći grad je Istanbul.
Portugalija je država na Iberijskom poluostrvu koja se gradniči sa Španijom i izlazi na Atlantski okean. U sastavu ove zemlje su dva arhipelaga - Azori i Madeira.
Slovenija je primorska i podalpska država na jugu srednje Evrope, koja se graniči sa Italijom, Austrijom, Mađarskom i Hrvatskom, a ima i izlaz na Jadransko more.
Malta je ostrvska zemlja koju čini arhipelag u sred Sredozemnog mora. Glavni grad je Valeta.
Republika Makedonija ili Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM) država je u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu. Glavni grad ove kontinentalne zemlje je Skoplje.
Kipar je ostrvska zemlja u Sredozemnom moru, čiji je glavni grad Nikozija. Kipar je od 2004. član Evropske unije.
Bosna i Hercegovina je država u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu. Graniči se sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, a ima i izlaz na Jadransko more. Sastoji se od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, dok Brčko Distrikt ima poseban status. Glavni grad BiH je Sarajevo.
Češka je kontinentalna evropska država u srednjoj Evropi, članica Evropske unije. Graniči se sa Nemačkom, Poljskom, Austrijom i Slovačkom.
Španija je jugozapadna evropska država koja se graniči sa Portugalijom, Francuskom i Andorom, a ima izlaz na Sredozemno more i Atlantski okean. Madrid je glavni grad jedne od najlepših zemalja Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države su federalna ustavna republika u centralnom delu Severne Amerike, između Tihog i Atlantskog okeana, ali se država Aljaska nalazi odvojena na severozapadu kontinenta, dok se Havaji nalaze u Tihom okeanu. U sastavu je još nekoliko teritorija i ostrva širom Kariba i Pacifika. Graniče se sa Kanadom i Meksikom. Glavni grad je Vašington.
Velika Britanija je ostrvska država na severozapadu Evrope, članica Evropske unije, koju čine Engleska, Vels, Škotska i Severna Irska. Sedište je u Londonu.
Švajcarska je kontinentalna zemlja centralne Evrope koja se graniči sa Nemačkom, Francuskom, Italijom, Austrijom i Lihtenštajnom. Glavni grad je Bern.
Danska je država u severnoj Evropi, najmanja u Skandinaviji i deo je Evropske unije. Glavni grad je Kopenhagen.
U centralnom delu Evrope, nalazi se Nemačka, jedna od najvećih industrijskih sila sveta. Izlazi na Severno i Baltičko more, a graniči se sa Danskom, (na istoku) sa Poljskom i Češkom, (na jugu) sa Austrijom i Švajcarskom i (na zapadu) sa Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Holandijom.
Belgija je zapadno evropska država, poznata po pralinama i pivu. Graniči se sa Holandijom, Nemačkom, Luksemburgom i Francuskom. Glavni grad je Brisel, a pored istoimenog regiona, Belgiju čine i Flandrija i Valonija.
Holandija je jedna od četiri države Kraljevine Holandije (ostale su Aruba, Kurasao i Sveti Martin). Graniči se sa Belgijom, Nemačkom, a na zapadu i severu ima izlaz na Severno more. Glavni grad je Amsterdam, ali je sedište vlade u Hagu.
Italija je država na jugu Evrope, koja obuhvata Apeninsko poluostrvo, Siciliju, Sardiniju i Elbu.
Grčka je država u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu i jedna od najpopularnijih svetskih turističkih destinacija. Graniči se sa Albanijom, Bugarskom, Makedonijom i Turskom. Izlazi na Egejsko, Jonsko i Sredozemno more.
Austrija je država u centralnoj Evropi čiji je glavni grad Beč. Graniči se sa osam država.
Francuska je država u zapadnoj Evropi, ali joj pripadaju prekomorske teritorije od kojih su Gvadelup, Martinik, Gijana, Reinion i Majot njeni punopravni delovi.