Molimo sačekajte...
Sistem trenutno vrši obradu podataka
Online rezervacijom štedite novac i doprinosite zaštiti životne sredine.
Intertravel brine o vama tokom celog vašeg putovanja.

Jedan dan u Atini

Magazin / Destinacije
Objavljeno 10.03.2016

Atina ima čak 333 sunčana dana godišnje. Ulica Karađorđe svedoči o prijateljstvu dva naroda. Odavde može lako da se "skokne" na Peloponez i organizuje letovanje u Lutrakiju, pišu Večernje novosti.

Jutarnja kafa u romantičnoj bašti, šetnja od Sintagme do Akropolja, ručak na Plaki, još jedna kafa u Pireju i zalazak sunca na Sunionu.

Ovako bi izgledao savršen, ali naporan dan u Atini. Zbog toga je najbolje grčkoj prestonici "pokloniti" nekoliko dana. Atina je divna u leto, prelepa u jesen, topla u zimu, a u proleće - prekrasna. Ne zaboravite, Atina ima čak 333 sunčana dana u godini.

S obzirom na to da problemi sa velikim brojem izbeglica i ekonomskom krizom brinu Evropljane i Atinjani svakog dana popiju po nekoliko frapea i pričaju o politici. To su, uostalom, radili proteklih 4.000 godina. Pamte oni i gora vremena, poput Peleponeskog rata kada je koplje dizao brat na brata. Nije bilo bolje ni pod Turcima, koji su više uništili Akropolj od Zevsovih munja. Atina je riznica za ljubitelje umetnosti, pećina sa blagom za šopoholičare, sunčana terasa za "blejače" i zanimljiv čas istorije za peti razred osnovne škole za decu.

Pogled sa Akropolja

Odakle početi? Atina ima tri brda: Akropolj, Filopapos (sa starim rimskim mauzolejom) i najviši Likavit (sa kog se pruža najlepši pogled na grad, do vrha odvažni pešače, a drugi plate žičaru).

Najlakše je stići do vrha Akropolja, a ulaznica od 12 evra važi i za muzej koji se nalazi u podnožju. Tačnije, poseta i nije kompletna bez ulaska u muzej, jer se u njemu čuvaju delovi friza sa Partenona, pet originalnih karijatida (šesta je u Londonu), zlato iz Mikene i Posejdonova skulptura. Muzej Akropolja je uneo revoluciju u muzeologiju, jer prizemlje, praktično, ima stakleni pod, pa posetioci mogu da posmatraju arheologe kako rade.

Pogled na belu Atinu sa Akropolja je prelep, ali su fotografije sa Partenonom najvažniji suvenir koji treba "poneti". Hram je bio posvećen boginji Atini, ali je kasnije pretvoren u crkvu, pa u džamiju. Najviše je stradao u vreme Turaka, jer su ga pretvorili u barutanu. Međutim, ni erl Elgin nije bio kulturniji, već je iščupao sav mermer koji je mogao da ponese i koji se i danas može videti u Britanskom muzeju.

- Ovaj hram sa dorskim stubovima iz 447. godine pre naše ere je sinonim elegancije. Deluje savršeno, što je optička varka, jer su proporcije potpuno neskladne. Stubovi su u podnožju širi, svaki je različitih proporcija, ali sve je savršeno usklađeno da odgovara ljudskom oku - kaže Dubravka Lalić, "Kontikijev" vodič u Atini.

Najbolje fotografije sa Partenonom mogu se ujutru napraviti sa zadnje strane, a popodne sa prednje, ispred ulaza u kojem je nekada bio zlatni kip Atine.

Sa Akropolja put vodi pored Agore, preko Plake, pa kroz živopisni Manastiraki prepun bučnih prodavaca (sa kojima se treba cenkati) do samog srca Atine. Na trgu Manastiraki je ulaz u neverovatno zanimljiv buvljak, ali Ulica Ermu je pravi šoping raj. Međutim, ne treba potrošiti sav novac u svetski poznatim radnjama, nego skrenuti u bočne uličice. U malim buticima se prodaje jedinstvena garderoba po nižim cenama koja garantuje da u istoj prostoriji dve osobe neće nositi istu haljinu.

Takođe, u poprečnim ulicama, poput Agia Irini, nalaze se najbolji kafići u kojima mladi Grci natenane piju kafe fredo i pričaju o - izbeglicama i politici. Na sredini ulice Ermu se nalazi vizantijska crkva Kapnikarea koja je izgrađena od novca odžačara. Paralaleno sa najpopularnijom šoping ulicom Ermu je ulica Karađorđe koja se proteže do Sintagme. Da, ova ulica je posvećena vođi Prvog srpskog ustanka, jer su grčki i srpski narod uvek bili prijatelji.

Metro stanice kao muzeji

Većina hotela smeštena je oko trga Omonija gde se nalaze raskošna grčka pijaca i brojne prodavnice suvenira. Na pijaci se prodaju sveže meso i riba, suvi začini i sočno voće. Po njoj obavezno treba prošetati, osetiti mirise i ručati u nekom od restorančića. Jedini razlog zašto treba otići metroom dve stanice od Omonije do Sintagme je što su mnoge stanice pretvorene u muzeje iza čijeg stakla se mogu videti antičke skulpture, vaze i slojevi istorije koji su pronađeni tokom kopanja.

Ulicom Panepistimu za desetak minuta stiže se do Sintagme, a putem se prolazi pored prelepe neoklasične trilogije: Akademije, Univerziteta i Nacionalne biblioteke. Blizu je i nekadašnja Palata "Troja" kuća arheologa Hajnriha Šlimana. Sada je Numizmatički muzej u čijoj se bašti u prelepom ambijentu nalazi kafić.

Većina odluči da pije kafu u uskim uličicama Manastirakija, ali je Sintagma, ustvari, pravo mesto za frape i razgovor o izbeglicama i politici. Naime, najlepši pogled na Parlamentarni trg pruža se iz hotela "Grand Bretanja". To je bio i ostao prvi hotel Grčke, a popiti piće na terasi na kojoj se udala Džeki Kenedi za Aristotela Onazisa i odigrali najdramatičniji trenuci grčke istorije (poput atentata na Čerčila) je neprocenjiv osećaj. Evzoni sa fustanelama, kićankama na kapama i pomponima na drvenim cipelama ispred Spomenika neznanom junaku (Parlamenta) menjaju mesta na 15 minuta. Međutim, pravi spektakl je nedeljom u 11 časova kada se izvodi prava ceremonija smene straže. Postoji 120 gardista koji su i danas dika i ponos svoje porodice.

Parlament je mesto gde se uvek okuplja gnev nezadovoljnih Grka. To je nekadašnja kraljevska palata koja je imala 300 soba i jedno kupatilo po ukusu bavarskog arhitekte Fridriha fon Gartnera. Leti je mudro posetiti botaničku baštu kraljice Amalije u kojoj raste 7.000 rastinja.

- Najlepši kraj dana u Atini može se doživeti na Sunionu, jer sunce najromantičnije zalazi među stubovima Posejdonovog hrama - kaže za "Život plus" Slobodan Mićić, poznati turistički radnik. - S obzirom na to da sam suprugu Mariju upoznao u Atini, posebno sam vezan za ovaj grad. Naročito volimo trg Monastiraki koji spaja prošost i sadašnjost, istok i zapad. Tu su buvlja pijaca, Hadrijanova biblioteka, crkva iz 10. veka, džamija iz 18. veka, Železnička stanica iz 19. veka i mladi Atinjani na skejtbordovima.

Korintski kanal

Izgradnja Korintskog kanala započeta je 1881. godine, iako je još rimski car Neron pokušavao da Peloponez odvoji od kontinenta. Kanal je širok 25 metara i iskopan je lopatama.

Peloponez ima oblik dudovog lista, pa je na italijanskom nazivan i Morea. Grad Korint osnovao je Sizif, a Herkul je ovde izvršio šest od 12 zadataka. Ovde su i nepregledne plaže, a četiri kilometara od Korinta je jedno od omiljenih srpskih letovališta - Lutraki. U njemu se nalazi i veliki kazino, a od Atine se stiže gradskim prevozom za 50 minuta.

Mikena i Epidaurus

Iz Atine se lako stiže do Mikene i Epidaurusa. Mikena je primer prekrasnog kamenog utvrđenja iz bronzanog doba koje se nalazi na savršenom strateškom mestu. Amfitetar Epidaurus je lociran na mestu prve bolnice Starog veka. Zašto Epidaurus ima savršenu akustiku do danas nije utvrđeno, ali je primećeno da nikada ni jedna ptica nije sletela na ovo pozorište.

Krstarenje do Hidre

Krstarenje po Saronskom zalivu do ostrva Hidra, Pores i Egina na kojima gradovi imaju stara, dobro očuvana jezgra, zanimljiv je izlet od Atine. Međutim, još je zanimljivije otići do najlepšeg antičkog loklaiteta - Apolonovog hrama u Delfima. (novosti.rs)